Badge_of_Serbian_police-blu1

Prvi korak

POZOVI POLICIJU

Saopšti im šta se događa, u kakvoj si opasnosti. Reci ime onoga koji je nasilan i adresu na kojoj se nalaziš. Ukoliko si u prilici saopšti i druge detalje - čime je nasilje izvršeno, da li nasilnik ima oružje, da li si povređena i sl.

Policijski službenik/službenica će u telefonskom razgovoru postavljati pitanja. Nastoj da odgovaraš precizno, konkretno i nemoj ništa prećutati o nasilju i nasilniku.

Kada policijska patrola dođe u stan ili na mesto na kome se nasilje dogodilo, pokaži im povrede (ukoliko postoje) i insistiraj da te činjenice unesu u svoj zapisnik (zapisnik će biti važan dokaz ukoliko dođe do sudskog postupka).

U komunikaciji sa policajcima/policajkama, ukoliko ti nije jasno šta te pitaju ili te predlažu, tražite da dodatno objasne.

Traži da razgovaraš nasamo sa policajcem/policajkom. Obavezno navedi da li nasilnik ima oružje i da li je ranije osuđivan. Ukoliko ima oružje, zahtevajte od policije da mu se oružje oduzme.

Ako te je nasilnik izbacio iz stana, traži od policije da omoguće da uđeteš u stan i uzmeš svoje lične stvari.

Ukoliko je nasilnik prisutan, nemoj prihvatiti razgovor sa njim, niti odgovarati na njegove provokacije.

Takođe, nemoj potvrđivati sve što on kaže.

Ukoliko si povređena, zahtevaj od policijske patrole da te odveze u dežurnu zdravstvenu ustanovu gde će sanirati povrde i sačiniti odgovarajući lekarski izveštaj.

Policiji možete dostaviti lekarsko uverenje o evidentiranim povredama (u fotokopiji) i raspitati se da li su i kada podneli krivičnu prijavu. Ukoliko oni to ne učine, možete i vi podneti krivičnu prijavu.

Policija može privesti i zadržati nasilnika, ali će ga oni ubrzo pustiti, s obzirom da policija nema pravo da određuje pritvor nasilniku. U roku od 48 sati od privođenja, policija mora da pusti lice ili da ga sprovede istražnom sudiji. Istražni sudija je taj koji može da odredi pritvor nasilniku u trajanju od mesec dana, na predlog javnog tužioca.

Drugi korak

OBRATI SE JAVNOM TUŽILAŠTVU

Javno tužilaštvo preduzima gonjenje svih onih koji izvrše društveno opasna dela. Krivični zakonik propisuje koja su to društveno opasna dela: nasilje u porodici, nedavanje izdržavanja, oduzimanje maloletnog lica, silovanje I dr.

Ukoliko si žrtva nasilja u porodici, podnećeš krivičnu prijavu policiji ili Javnom tužiocu opštine u kojoj se nasilje dogodilo.

U svojoj krivičnoj prijavi ćeš zatražiti da Javni tužilac predloži sudu da:

- odredi pritvor nasilniku (u skladu sa Zakona o krivičnom postupku – članovi od 141 do 147)

- u toku trajanja krivičnog postupka (onda kada nasilniku nije određen pritvor) odredi meru kojom će okrivljenom biti zabranjeno posećivanje određenih mesta (gde vi radite, stanujete I sl), sastajanje sa određenim licima ili prilaženje određenim licima (vama kao oštećenoj ili deci kao oštećenima ili svedocima). Sve ovo traži se sa ciljem da se krivični postupak odvija nesmetano (čl. 133 i 136 tač. 2 i 11 Zakona o krivičnom postupku)

- donese meru bezbednosti zabrane približavanja i komunikacije sa tobom i/ili tvojom decom kao oštećenima.

Važno je da imaš u vidu da će Tužilac dokazivati da je tvoj partner izvršio krivično delo, ali on ne zastupa tebe, niti je tvoj punomoćnik. Tužilac zastupa interese države i preduzima mere radi sprečavanja vršenja društveno opasnih dela. Ti ćeš se uvek obraćati tužiocu ako imaš saznanja, nove dokaze ili želiš da se informišeš o drugim pojedinostima u vezi sa krivičnim delom.

U pisarnici tužilaštva, saznaćeš pod kojim se brojem vodi predmet i kom tužiocu je dodeljen na obradu. Sve dok se predmet ne dâ na obradu sudiji, sve dokaze treba dostavljati Tužiocu.

Ukoliko tužilac smatra da nema dokaza da je počinilac izvršio krivično delo ili se delo koje si prijavila ne goni po službenoj dužnosti, on će te obavestiti o tome i dati rok u kom možeš pokrenuti ili nastaviti krivični postupak (ukoliko postupak već teče).

Document-icon2
Document3

Treći korak

OBRATI SE CENTRU ZA SOCIJALNI RAD

Centar za socijalni rad postoji u svakoj opštini. Uloga Centar za socijalni rad ja da:

• postupa po zahtevu suda - da pruži pomoć u pribavljanju potrebnih dokaza, da iznese svoje mišljenje o opravdanosti tražene mere zaštite (čl. 286 Porodičnog zakona), o poveravanju dece jednom od roditelja i sl.

 u postupku razvoda braka ima medijatorsku ulogu

 može podneti - tužbu za zaštitu od nasilja u porodici (čl. 284 st. 2 PZ), tužbu za izdržavanje maloletnog deteta (čl. 278 st. 3. PZ), tužbu radi izmene odluke o čuvanju i vaspitanju deteta

 rešava po zahtevu za pomoć u saniranju poremećenih porodičnih odnosa i tad ima savetodavnu ulogu. Potrebno je da jedan ili oba bračna druga, koji ne žele da se razvedu, podnesu zahtev centru za pomoć u rešavanju poremećenih porodičnih odnosa.

 vodi evidenciju i dokumentaciju o žrtavama nasilja i o nasilnicima protiv kojih je određena mera zaštite (sud je dužan da Centru dostavi presudu)

 donosi plan zaštite deteta u svim segmentima

 vrši preventivni i korektivni nadzor nad vršenjem roditeljskog prava (čl. 79, čl. 80 PZ). U obavljanju korektivnog nadzora, Centar ispravlja roditelje u vršenju roditeljskog prava, upućuje ih u porodično savetovalište ili ustanovu za medijaciju, te u vezi sa tim donosi odluke. Takođe, može pokrenuti i sudske postupke oduzimanja roditeljskog prava, i sl.

 donosi odluke u vezi sa zasnivanjem starateljstva, hraniteljstva i usvojenja.

Treba znati da: Centar za socijalni rad prvenstveno vodi računa o interesima dece.

Kada postoji nasilje u porodici, medijacija (posredovanje u sporu), kao i porodična ili partnerska terapija, nisu odgovarajući postupci. Zato, ne moraš da prihvatiš ponudu za medijaciju.

Kada daješ izjavu organu koji predlaže medijaciju, naglasi da ne prihvataš takav predlog zbog postojanja nasilja.

Uloga Centra za socijalni rad u donošenju mere zaštite od nasilja:

Ukoliko si pokrenula postupak u sudu radi donošenja mera zaštite od nasilja u porodici, sud će od Centra za socijalni rad zatražiti da pribavi potrebne podatke u vezi sa nasiljem koje se dešava, i da dâ svoje mišljenje u vezi sa traženom zaštitnom merom (član 286 Porodičnog zakona).

To podrazumeva da će Centar pozvati i tebe i nasilnika, obaviće razgovor, te preduzeti potrebne dijagnostičke, terenske i druge postupke.

Prilikom razgovore, bez ustezanja saopšti sve činjenice u vezi sa nasiljem koje si pretrpela. Odgovori na pitanja: ko je nasilje izvršio? Kada? Gde? Kako? Ko su svedoci? (ukoliko ih je bilo), Kakve su posledice? i sl.). Ako se nasilje dešavalo i ranije, ukoliko je bilo učestalo - obavezno to saopšti

Ukoliko postoji lekarska uverenja o evidenciji povreda - priložite fotokopije.

Ako je nasilnik ranije kažnjavan (odlukama suda ili prekršajno) – reci sve što znaš o tome.

Ako je centru poznato da je povređeno neko dečje pravo, centar je dužan da pokrene sudske postupke kako bi se zaštitili interesi deteta (npr. tužbu za izdržavanje, tužbu za poveravanje maloletnog deteta, vršenje roditeljskog prava, tužbu za uređenje načina održavanja ličnih odnosa deteta sa roditeljem u vezi sa donošenjem zaštitnih mera od nasija u porodici, oduzimanjem roditeljskog prava i sl.)

Bilo bi korisno da se pre razgovora u Centru za socijalni rad konsultuješ sa svojim psihologom ili drugom osobom od poverenja.

Ženske organizacije iz Mreže “SOS” Vojvodina pružaju ovu vrstu podrške i mogu ti biti od velike pomoći tokom postupka.


Ukoliko imaš nekih nedoumica slobodno nam pošalji poruku, postavi pitanje.